Situacija prijetnji
Kibernetički napadi više nisu samo problem velikih korporacija. Mala i srednja poduzeća (MSP) također su sve češće meta kibernetičkih kriminalaca. Postoji mnogo razloga za to: mala i srednja poduzeća često imaju manje robusne sigurnosne mjere i stoga ih je lakše kompromitirati. Nadalje, uspješan napad na malo ili srednje poduzeće može poslužiti kao odskočna daska za napade na veće partnerske tvrtke.
Naglašava se i da je prijetnički okvir sektorski sveobuhvatan. Bez obzira radi li se o proizvodnji, maloprodaji, uslužnom sektoru ili IT sektoru – svaki je sektor potencijalna meta kibernetičkih napada. Kibernetički kriminalci ne razlikuju sektore jer u svim područjima mogu pronaći vrijedne podatke ili ranjivosti.
Financijske posljedice: Više od samog gubitka podataka
Trošak kibernetičkog napada može znatno varirati ovisno o organizaciji, vrsti napada i vremenu odgovora te obuhvaća i izravne i neizravne troškove.
Izravni troškovi uključuju tehničke mjere kojima stručnjaci za IT sigurnost analiziraju i otklanjaju napad. Zahtjevi za otkupninu, osobito u slučaju ransomware napada, kao i regulatorne kazne – na primjer, za kršenja zaštite podataka – također igraju ulogu. Osim toga, postoje troškovi povezani s pravnom istragom i podrškom, kao i za komunikaciju (PR) i sve pregovore s napadačima.
Neizravni troškovi nastaju uslijed prekida poslovanja, što može rezultirati značajnim financijskim gubicima. Oštećenje ugleda tvrtke također može dovesti do dugoročnog gubitka povjerenja među kupcima. Nadalje, tvrtke mogu biti obvezne nadoknaditi štetu pogođenim kupcima ili poslovnim partnerima. Čak i uz cyber osiguranje, često postoji franšiza koju treba platiti.
Pravne posljedice: odgovornost i usklađenost
Tvrtke moraju uzeti u obzir ne samo tehničke i financijske aspekte kibernetičkog napada, već i pravne posljedice. Povrede podataka mogu rezultirati visokim novčanim kaznama, kako je predviđeno, na primjer, Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Tvrtke su obvezne provesti odgovarajuće sigurnosne mjere i, u slučaju povrede podataka, obavijestiti dotične pojedince i nadležne vlasti. Nepoštivanje toga može dovesti do značajnih pravnih i financijskih posljedica.
Preventivne mjere: Kako se poduzeća mogu zaštititi
Prevencija je najbolja obrana od kibernetičkih napada. Organizacije bi trebale ulagati u sveobuhvatne sigurnosne strategije koje obuhvaćaju i tehničke i organizacijske mjere. To uključuje redovita sigurnosna ažuriranja, vatrozide, penetracijska testiranja, antivirusni softver i obuku zaposlenika o tome kako se nositi s kibernetičkim rizicima. Još jedan važan korak je implementacija plana za nepredviđene situacije koji sadrži jasne upute o tome kako postupiti u slučaju kibernetičkog napada. Ugovaranje (dobre) police kibernetičkog osiguranja svakako je preporučljivo.
Pravi partner: Zašto je pravni savjet ključan
S obzirom na složenost i potencijalne pravne posljedice kibernetičkog napada, preporučljivo je potražiti pravnu podršku u ranoj fazi. Iskusan odvjetnik može pomoći tvrtkama da poduzmu potrebne mjere opreza i da brzo i učinkovito reagiraju u slučaju incidenta. U ATB.LAW, zajedno s našim partnerima, stojimo uz vas svojom stručnošću i iskustvom u području kibernetičkog kriminala, podržavajući vas u zaštiti vašeg poslovanja na najučinkovitiji mogući način – kako u pogledu prevencije, tako i u slučaju incidenta (odgovor na incident).
Zaključak: Bolje spriječiti nego liječiti.
Kibernetički napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju koja može naštetiti poduzećima na razne načine. Međutim, poduzimanjem preventivnih mjera i traženjem pravnog savjeta, poduzeća mogu smanjiti rizik i zaštititi se od financijskih i pravnih posljedica napada. Za daljnje informacije i personaliziranu konzultaciju, molimo Anela Blöch (bloech@atb.law) i Roman Taudes (taudes@atb.law) dostupan u bilo kojem trenutku.
